Mljekarstvo

Značajno za mljekarski sektor Republike Hrvatske je duga tradicija u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, te još uvijek uglavnom male i obiteljske farme. Kao i u ostalim državama članicama, mnogi su poljoprivrednici u srednjim ili kasnim godinama, te je generacijska obnova također velik izazov za poljoprivredu i mljekarski sektor u Republici Hrvatskoj. Prema podacima iz Godišnjeg izvješća Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu za 2019. godinu, prosječna veličina stada krava iznosi samo 7,2 krava po stadu, ali prosječna veličina stada pod kontrolom mliječnosti brojila je 19,7 krava. U 2019. godini registrirano je da se na 21.519 farmi drže krave, a mnoge od njih proizvode mlijeko za samopotrošnju na gospodarstvu ili za izravnu prodaju na lokalnom tržištu. To je razlog što je te godine samo 5.473 farmera isporučivalo kravlje mlijeko mljekarama na daljnju preradu. Struktura primarnih proizvođača mlijeka razlikuje se od malih farmera s malim brojem krava do velikih farmera s godišnjom isporukom koja prelazi i više od 3.000 tona sirovog mlijeka. Iz tog razloga 72,9% mliječnih farmi godišnje isporuči manje od 50.000 kg mlijeka, ali više od 84% isporučenog mlijeka dolazi s farmi s godišnjom proizvodnjom više od 50.000 kg mlijeka, a te su farme nositelji tržišne proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj. Zato proizvodnja mlijeka igra važnu ulogu u poljoprivredi i gospodarskim aktivnostima ruralnih područja Republike Hrvatske.

Tijekom razdoblja prije pristupanja, ali i danas, mnogi su poljoprivrednici ulagali u poboljšanje produktivnosti na farmi i kvalitete isporučenog mlijeka. Zahvaljujući tome, najbolje mliječne farme u našoj zemlji dosegnule su prosječnu proizvodnju mlijeka po kravi koja prelazi i više od 12 tona s Holstein pasminom goveda te više od 9 tona sa simentalskom pasminom. Bez obzira što je prosječna proizvodnja mlijeka po kravi u 2019. godini bila 4,6 tona, u narednim godinama postoji ogroman prostor za poboljšanja u ovome segmentu.

Osim proizvodnje kravljeg mlijeka, koje ima udio od preko 97% u ukupnoj proizvodnji mlijeka, proizvodi se i kozje i ovčje mlijeko. Ukupna proizvodnja mlijeka (uključujući kravlje, kozje i ovčje mlijeko) u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu iznosi 614.893 tona.

Najzastupljenije pasmine goveda koje se koriste u proizvodnji mlijeka u Republici Hrvatskoj su simentalska (60,5%), Holstein (22,3%) i Smeđa pasmina (2,4%). Pasmine koza najzastupljenije u proizvodnji mlijeka su Alpska i Sanska, dok su pasmine ovaca najzastupljenije u ovoj proizvodnji autohtone hrvatske pasmine Paška ovca i Istarska ovca.

Republika Hrvatska također ima dva klimatska područja; kontinentalno i mediteransko, a u oba je područja prisutna proizvodnja mlijeka. Proizvodnja kravljeg i kozjeg mlijeka uglavnom je organizirana u kontinentalnom dijelu, a proizvodnja ovčjeg mlijeka uglavnom u mediteranskom dijelu Hrvatske. To utječe i na proizvodnju mliječnih proizvoda, gdje mljekare u kontinentalnom dijelu uglavnom proizvode svježe mliječne proizvode, a mljekare u mediteranskom dijelu uglavnom proizvode sireve. Kao primjer, čuveni tradicionalni Paški sir sa zaštićenom oznakom porijekla i zaštićenom zemljopisnom oznakom, proizveden iz mlijeka lokalne autohtone pasmine ovaca, proizvodi se na otoku Pagu u mediteranskom dijelu Republike Hrvatske.

Dostavljeno kravlje mlijeko u količini od 435.606 tona u 2019. godini otkupljeno je i prerađeno u 30 mljekare, ali također postoji i 11 manjih obiteljskih sirana koji prerađuju mlijeko proizvedeno na vlastitom gospodarstvu. Osim kupovine kravljeg mlijeka na domaćem tržištu, radi zadovoljavanja potražnje na domaćem tržištu i izvoza mliječnih proizvoda, hrvatska mliječna industrija kupuje i kravlje mlijeko na ostalim tržištima u obližnjim zemljama.

Republika Hrvatska radi zadovoljenja potreba domaćeg tržišta danas uvozi više nego što izvozi mliječne proizvode, posebno maslac i sireve. Glavni partneri u uvozu su Slovenija, Mađarska, Njemačka, Austrija, Bosna i Hercegovina, Nizozemska i Italija. U izvozu, uglavnom mlijeka za piće, fermentiranih proizvoda i sireva, glavni trgovinski partneri su Slovenija i Bosna i Hercegovina, a u posljednjem razdoblju izvoz ima trend rasta, posebno u druge države članice Europske unije.

Dostavljeno ovčje mlijeko u 2019. godini u količini od 2.634 tona otkupilo je i preradilo 11 mljekara i 8 registriranih malih obiteljskih sirana, a većinom se koristi za proizvodnju čistih i miješanih polutvrdih ili tvrdih sireva.

Dostavljeno kozje mlijeko u 2019. godini u količini od 3.990 tona otkupilo je i preradilo 8 mljekara i 3 registriranih malih obiteljskih sirana, a većinom se koristi za proizvodnju mlijeka za piće i proizvodnju mekih ili polutvrdih sireva.

Glavni mliječni proizvodi od kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj uglavnom su svježi proizvodi poput svježeg mlijeka za piće i fermentiranih proizvoda, maslaca, vrhnja i sireva. U 2019. godini u odnosu na prethodnu godinu povećana je proizvodnja svih svježih mliječnih proizvoda gdje je proizvodnja mlijeka za piće porasla za oko 1,7%, proizvodnja vrhnja za oko 10.5% i proizvodnja napitaka s mliječnom bazom porasla je za oko 7,6%, dok je proizvodnja fermentiranih proizvoda smanjena za 1,4%.