O mljekarstvu i mlijeku

Hrvatska mliječna industrija ima dugu povijest, gdje pojedine tvrtke imaju i preko sto godina iskustva u preradi mlijeka u mliječne proizvode. Industrijalizacijom i rastom urbanih sredina krajem 19. i 20. stoljeća osnivaju se i razvijaju prerađivački kapaciteti za mlijeko, kako bi se rastućem stanovništvu omogućila dostupnost mlijeka i mliječnih prerađevina. Također rastu mogučnosti prerade mlijeka prethodila je značajna promjena pasminske strukture goveda u našoj zemlji, gdje su dotadašnju nisko prozvodnu pasminu Buša u našoj zemlji zamijenile produktivnije pasmine; Simentalska, Holstein i Smeđa pasmina goveda. Kroz našu povijest se je razvijala i znanost proizvodnje i prerade mlijeka te praćenja kvalitete mlijeka s ciljem efikasne proizvodnje i osiguranja kvalitetnog i sigurnog mlijeka te mliječnih proizvoda u prehrani. Prerada mlijeka se je od začetaka u našoj zemlji odvijala u sklopu malih privatnih i zadružnih mljekara, a paralelno s razvojem prerade mlijeka razvijao se i otkup mlijeka od hrvatskih farmera. Prema dostupnim podacima neposredno prije drugog svjetskog rata na području naše zemlje mlijeko je prerađivalo 222 mljekare, a najveće su imale kapacitet prerade do 10.000 litara dok je najveća mljekara za proizvodnju konzumnog mlijeka u Zagrebu imala kapacitet prerade 30.000 litara mlijeka dnevno. Danas se, prema podacima za 2019. godinu, mlijeko otkupljuje i prerađuje od strane 30 mljekara i 11 malih registriranih obiteljskih sirana koje prerađuju mlijeko proizvedeno na vlastitom gospodarstvu.

Pored kravljeg mlijeka, u našoj zemlji organizirana je proizvodnja i prerada ovčjeg i kozjeg mlijeka. Tako je u 2019. godini ovčje mlijeko otkupljivalo i prerađivalo 11 mljekara i 8 registriranih obiteljskih sirana, dok je kozje mlijeko otkupljivalo i prerađivalo 8 mljekara i 3 registrirane obiteljske sirane.